Naučni kalkulator
![Naučni kalkulator](/media/images/scientific_calculator.webp)
Danas je kalkulator jedan od najčešćih elektronskih uređaja koji vam omogućava da izvršite sve osnovne matematičke proračune: sabiranje i oduzimanje, množenje i deljenje, izračunavanje procenata, podizanje na stepen, vađenje korena i tako dalje.
Složeniji, inženjerski modeli takođe mogu da izračunaju logaritme i diferencijale, eksponente i trigonometrijske funkcije (sin, cos, tg, ctg).
Istorija kalkulatora
Reč „kalkulator“ potiče od latinskog calculo, što se prevodi kao „brojim“ ili „brojim“. Važno je napomenuti da calculo, zauzvrat, potiče od reči calculus - \"šljunak\", što indirektno potvrđuje verziju da se u drevnim vremenima za proračune koristilo malo kamenje. Što se tiče prvih abakusa, rodonačelnika modernog kalkulatora, oni su izmišljeni pre više od 3.000 godina. Uzorci koji su preživeli do danas pronađeni su na teritoriji moderne Mongolije.
Složeniji računarski uređaj, Antikiterski mehanizam, izmišljen je u 3.-2. veku pre nove ere. Dozvolio je da izračuna kretanje nebeskih tela, kao i da izvrši najjednostavnije matematičke operacije: sabiranje, oduzimanje i deljenje. Jedan od ovih mehanizama pronađen je u blizini ostrva Antikitera - na potopljenom italijanskom brodu.
Još jedan drevni računarski uređaj - abakus - datira iz 6. veka nove ere, i predstavlja malu tablu sa žlebovima u koje su u nizu stavljeni kamenčići ili žetoni sa ucrtanim brojevima. Ovakvi uređaji su bili široko korišćeni u trgovini između evropskih i azijskih zemalja tokom srednjeg veka.
Neelektronski računari
Mehanizam Antikitere, abakus i abakus su prilično primitivni uređaji korišćeni za jednostavne proračune u zoru civilizacije. Inače, ovo drugo (nalozi) izašlo je iz široke upotrebe tek krajem 20. veka - kada su elektronski kalkulatori postali pristupačni za većinu kupaca. U svakom slučaju, izumi kasnijih vekova, od 17. do 20. veka, postali su pravi preduslovi za stvaranje elektronskog računara.
Tako je 1643. Blez Paskal stvorio mašinu za sabiranje, a 1673. Gotfrid Vilhelm fon Lajbnic je predstavio svoju prvu mašinu za sabiranje široj javnosti. Godine 1876. Pafnuti Lvovič Čebišev je dizajnirao aparat za sabiranje sa neprekidnim prenosom desetica, a 1881. ovaj pronalazak je završen i takođe je omogućio izvođenje operacija za množenje i deljenje brojeva. Tu se završava istorija neelektronskih računara i ustupa mesto tehnološkim uređajima koji rade na struju.
Elektronski kalkulatori
Prvi elektronski kalkulator sa relejima i poluprovodničkim delovima kreirala je japanska kompanija Casio 1957. godine, imao je dimenzije ormarića i težio je preko 100 kilograma. 1961. Velika Britanija je razvila kompaktniji uređaj ANITA Mark VIII koji koristi sijalice sa gasnim pražnjenjem, a 1964. SAD i SSSR su predstavili svoj razvoj, modele Friden EC-130 i Vega.
Prvi inženjerski kalkulator na svetu 1965. godine bio je aparat Vang LOCI-2 američke kompanije Vang Laboratories. Pored aritmetičkih operacija, mogao je da računa logaritme. Iste godine japanska kompanija Casio predstavila je prvi model računara sa elektronskom memorijom, sposobnog da pamti i ponavlja izvršene operacije. A 1969. godine, Hevlett-Packard je predstavio programabilni kalkulator za naučne i tehničke proračune HP 9100A sa 16 memorijskih registara. Već je bio prilično kompaktan, težak samo 16 kilograma i mogao se staviti na sto.
Tokom 1980-ih, kalkulatori su postali manji, jeftiniji i postali dostupni ne samo velikim organizacijama, već i pojedinačnim kupcima. U prodaji su se pojavili modeli koji su nam poznati sa solarnim baterijama i displejima sa tečnim kristalima, koji se još uvek proizvode, uprkos činjenici da danas postoji kalkulator u svakom pametnom telefonu.
Zanimljive činjenice
- Numeričke vrednosti na kalkulatorima sa dugmadima se povećavaju odozdo prema gore, a ne odozgo prema dole (kao na mobilnim telefonima i uređajima na dodir).
- Obrnuti brojevi na tabli kalkulatora mogu se koristiti za formiranje različitih reči: google (376006), boogie (316008) ili pakao (7734).
- Savremeni LCD elektronski kalkulatori mogu da pokreću složene računarske aplikacije. Na primer, legendarni pucač Doom iz 90-ih mogao je da radi na modelu HP Prime G2.
Rezimirajući, možemo reći da kalkulatori na dugme, posebno inženjerski, nisu prestali da budu relevantni i da su široko traženi među stručnjacima. A na računarskoj opremi sa pristupom Internetu najčešći su onlajn kalkulatori koji vam omogućavaju da izvršite bilo kakve matematičke proračune.